Plomba, odnosno dentalni ispun, koristi se za obnavljanje dijela zuba koji je oštećen karijesom ili drugim manjim defektom. Kompozitne, odnosno bijele plombe mogu se prilagoditi boji zuba i oblikovati tako da obnove njegovu funkciju i prirodan izgled.
U stomatološkoj ordinaciji Dr Ljevo u Sarajevu prvi korak je pregled zuba i procjena obima oštećenja. Tek nakon pregleda može se odrediti da li je kompozitna plomba odgovarajuće rješenje ili je zbog većeg oštećenja potrebna druga vrsta restauracije.
Zubna plomba je restauracija kojom se nadomješta dio zubnog tkiva izgubljen zbog karijesa ili drugog oštećenja. Stomatološki naziv je dentalni ispun ili direktna restauracija.
Kada karijes dovede do stvaranja kaviteta, odnosno „rupe u zubu“, zahvaćeno područje se tretira, a nastali defekt obnavlja odgovarajućim restaurativnim materijalom. Plomba treba ponovo uspostaviti oblik i funkciju zuba.
Pacijenti za isti ili sličan tretman često koriste različite izraze:
Zato se izraz „popravka zuba“ u svakodnevnom govoru često odnosi upravo na postavljanje dentalnog ispuna.
Kompozitne plombe su dentalni ispuni izrađeni od smolastog kompozitnog materijala koji se može prilagoditi boji prirodnog zuba. Postavljaju se direktno na zub i povezuju sa zubnom strukturom adhezivnom tehnikom.
Zbog mogućnosti izbora nijanse koriste se i na vidljivim dijelovima osmijeha, ali njihova uloga nije samo estetska.
Dobro oblikovana restauracija treba vratiti:
Drugim riječima, cilj nije samo da plomba bude iste boje kao zub, nego da restaurirani zub ponovo pravilno funkcioniše.
Plomba se najčešće postavlja kada je zub izgubio dio svoje strukture, a preostalo tkivo omogućava direktnu restauraciju. Najčešći razlog je kavitet nastao usljed karijesa.
Plomba može biti jedna od mogućnosti kod:
Međutim, nije svako oštećenje pogodno za plombu.
Ako je izgubljen veliki dio zuba ili je zub značajno oslabljen, stomatolog može preporučiti drugu vrstu restauracije, poput inlaya, onlaya, veće rekonstrukcije ili zubne krunice.
Ne. Rani karijes koji još nije doveo do stvaranja kaviteta ne mora uvijek zahtijevati plombiranje. Terapija zavisi od stadija lezije, njene aktivnosti, položaja i individualnog rizika pacijenta.
Kod ranih promjena moguće je razmatrati preventivne i neoperativne pristupe prema stomatološkom nalazu.
Kada dođe do gubitka zubne strukture i nastanka kaviteta koji treba restaurirati, plomba je jedna od najčešćih mogućnosti.
Zato nije dobro samostalno zaključiti da tamna tačka na zubu automatski znači da zub treba „bušiti“.
Pregledom se utvrđuje da li je promjenu potrebno pratiti, liječiti neoperativno ili restaurirati.
Postupak zavisi od veličine i položaja defekta, ali uključuje pripremu zuba, postavljanje restaurativnog materijala te završno oblikovanje i provjeru zagriza.
Prije početka tretmana procjenjuje se:
Ako je potrebno, klinički pregled može se dopuniti odgovarajućim RTG snimkom.
Ako postoji karijesom zahvaćeno tkivo ili neodgovarajuća postojeća restauracija, zub se tretira prema kliničkom nalazu.
Savremene smjernice za restaurativno liječenje karijesa naglašavaju očuvanje zubnog tkiva i izbor pristupa prema dubini i karakteristikama lezije, umjesto univerzalnog pristupa svakom zubu.
Kompozit se postavlja direktno na pripremljeni zub i oblikuje prema anatomiji područja koje se obnavlja.
Posebna pažnja posvećuje se obliku restauracije, kontaktu sa susjednim zubima i površinama koje učestvuju u žvakanju.
Na kraju se provjerava da restaurirani zub ne ostvaruje nepravilan ili previsok kontakt sa suprotnim zubima.
Restauracija se zatim završno obrađuje i polira.
Kada je potrebno, tretman se može izvesti uz lokalnu anesteziju. Koliko će pacijent osjećati osjetljivost ili nelagodu zavisi od dubine defekta, stanja zuba i vrste zahvata.
Površinski karijes i duboko oštećenje koje se približava pulpi nisu ista klinička situacija.
Zbog toga nije korektno unaprijed obećati da će svaki tretman biti potpuno bez ikakvog osjećaja.
Ako je zub prije tretmana već izrazito osjetljiv ili bolan, važno je to naglasiti stomatologu prije početka zahvata.
Jednostavnija direktna restauracija često se može završiti tokom jedne posjete, ali trajanje samog termina zavisi od veličine i položaja defekta te složenosti rekonstrukcije.
Na trajanje tretmana mogu uticati:
Zbog toga nema jednog vremena koje važi za svaku plombu.
Ne postoji univerzalan vijek trajanja kompozitne plombe. Dugotrajnost zavisi od veličine restauracije, položaja zuba, sila zagriza, oralne higijene, rizika od novog karijesa i drugih individualnih faktora.
ADA navodi da na dugoročan uspjeh direktnih restauracija utiču brojni faktori te da savremene kompozitne restauracije mogu imati dobre dugoročne rezultate, ali nijedna restauracija ne može imati unaprijed garantovan rok trajanja.
Zato bih izbjegao tvrdnje poput:
„Bijela plomba traje tačno 5 godina.“
Za jednog pacijenta ista vrsta restauracije može imati potpuno drugačije uslove nego kod drugog.
Staru plombu nije potrebno mijenjati samo zato što je prošlo određeno vrijeme. Odluka se donosi prema stanju same restauracije i zuba oko nje.
Razlog za pregled i moguću intervenciju mogu biti:
Nije svaka nepravilnost automatski razlog da se cijela restauracija ukloni. Procjena se radi individualno.
Postojeću amalgamsku plombu ne treba automatski uklanjati samo zato što je tamne boje. Ako je restauracija funkcionalna i nema kliničkog razloga za intervenciju, odluka o zamjeni treba se donijeti nakon pregleda.
Ako postoji oštećenje restauracije, karijes uz plombu ili drugi razlog za zamjenu, stomatolog može procijeniti koja nova restauracija je odgovarajuća.
Kod odluke ne treba gledati samo estetiku nego i:
Ako vam je ispala plomba, potrebno je pregledati zub i utvrditi zbog čega je restauracija izgubljena te koliko zdravog zubnog tkiva je ostalo.
Do pregleda:
Nova plomba nije uvijek automatsko rješenje.
Ako je od prethodnog tretmana došlo do većeg gubitka zubne strukture, može biti potrebna druga vrsta restauracije.
Nakon restauracije može se pojaviti prolazna osjetljivost, ali izražena, sve jača ili dugotrajna bol zahtijeva kontrolu.
Posebno se javite stomatologu ako:
Uzrok se ne može pouzdano odrediti preko simptoma bez pregleda.
Ako je izgubljen veliki dio zubne strukture, direktna plomba možda neće biti najprikladniji način restauracije. Tada se prema stanju zuba razmatraju druge mogućnosti.
To mogu biti:
Ako je unutrašnjost zuba nepovratno upaljena ili inficirana, prije završne restauracije može biti potrebno liječenje korijenskih kanala.
Ako imate karijes, ispalu ili oštećenu plombu ili vam se odlomio dio zuba, prvi korak je stomatološki pregled. Na osnovu stanja zuba može se procijeniti da li je kompozitni ispun odgovarajuće rješenje.
Stomatološka ordinacija Dr Ljevo nalazi se na adresi Džemala Bijedića 160i u Sarajevu.
Dogovorite pregled u ordinaciji Dr Ljevo u Sarajevu. Nakon pregleda dobit ćete preporuku o tome da li je zub moguće obnoviti plombom ili je zbog obima oštećenja prikladnija druga restauracija.
U svakodnevnom govoru uglavnom da. Izraz „bijela plomba“ najčešće se koristi za kompozitni dentalni ispun koji se može prilagoditi boji prirodnog zuba.
Kompozitni materijali koriste se i za restauracije prednjih zuba jer omogućavaju prilagođavanje boje i oblikovanje restauracije prema okolnom zubu.
Ne. Rane nekavitirane karijesne lezije mogu zahtijevati drugačiji pristup. Potreba za restauracijom određuje se nakon procjene lezije i rizika pacijenta.
Ponekad je moguća lokalna intervencija, dok je u drugim slučajevima potrebno zamijeniti restauraciju. Odluka zavisi od vrste i obima problema.
Ne samo zbog starosti. Potrebno je procijeniti stanje plombe i okolnog zubnog tkiva.
I bez bola je preporučljivo pregledati zub. Potrebno je utvrditi stanje preostalog zubnog tkiva i razlog gubitka restauracije.
Karijes se može razviti na zubnom tkivu uz postojeću restauraciju, zbog čega su oralna higijena i kontrole važne i nakon postavljanja plombe.
Upute zavise od vrste zahvata i korištenog materijala, pa slijedite preporuku stomatologa nakon tretmana. Ako je korištena lokalna anestezija, potrebno je biti oprezan dok utrnulost ne prođe.
Ako pri zatvaranju usta restaurirani zub ostvaruje prerani kontakt, potrebno je javiti se stomatologu radi provjere zagriza.
Ne. Kod većeg gubitka zubnog tkiva ili zahvaćenosti pulpe mogu biti potrebne druge restaurativne ili endodontske procedure.
Ne postoji jedna vrsta restauracije koja je optimalna za svaki zub. Izbor zavisi od položaja zuba, veličine defekta, opterećenja i drugih kliničkih faktora.
