Stomatološka ordinacija dr ljevo

Oralna hirurgija u Sarajevu

Oralna hirurgija obuhvata stomatološke zahvate koji zahtijevaju hirurški pristup zubu, korijenu, kosti ili okolnim tkivima. U ordinaciji Dr Ljevo u Sarajevu plan oralno-hirurškog zahvata određuje se nakon pregleda i procjene može li se problem riješiti uz očuvanje prirodnog zuba ili je potrebno vađenje.

Nije svaki zub koji boli potrebno vaditi.

Nije svaka upala oko korijena razlog za ekstrakciju.

A nije ni svako vađenje isto.

Kod nekih problema dovoljan je konzervativni stomatološki tretman.

Kod drugih je moguće sačuvati zub endodontskim liječenjem ili apikotomijom.

Tek kada takav pristup nije moguć ili nema odgovarajuću prognozu, može se razmatrati vađenje zuba.

Cilj oralne hirurgije nije napraviti najveći mogući zahvat – nego odabrati zahvat koji odgovara konkretnom problemu.

Šta je oralna hirurgija?

Oralna hirurgija je oblast stomatologije koja obuhvata hirurške zahvate na zubima i okolnim oralnim strukturama kada se problem ne može adekvatno riješiti isključivo konzervativnim liječenjem.

Dentoalveolarna hirurgija uključuje, između ostalog, ekstrakcije oboljelih ili impaktiranih zuba i druge zahvate na zubima i okolnim strukturama.

U ordinaciji Dr Ljevo postoje zasebne stranice za dvije važne oralno-hirurške procedure:

vađenje zuba
apikotomiju.

Iako obje pripadaju oralno-hirurškom području, njihov cilj je potpuno drugačiji.

Kod vađenja se zub uklanja kada ga nije moguće ili opravdano sačuvati.

Kod apikotomije upravo suprotno – cilj je pokušati sačuvati postojeći zub kada problem oko vrha korijena nije riješen prethodnim liječenjem kanala.

Kada je potrebna oralna hirurgija?

Oralno-hirurški zahvat može biti potreban kada problem zahvata zub, korijen ili okolna tkiva na način koji se ne može adekvatno riješiti standardnim restaurativnim ili endodontskim tretmanom.

Razlog za pregled može biti:

teško oštećen ili slomljen zub
zub koji nije moguće restaurirati
zub koji nije u potpunosti iznikao
složena anatomija zuba ili korijena
ponavljana ili perzistentna upala
promjena oko vrha korijena nakon ranijeg endodontskog liječenja
potreba za procjenom da li zub sačuvati ili izvaditi
bol, otok ili drugi simptomi koji zahtijevaju dodatnu dijagnostiku.

Ali važno je:

simptom sam po sebi ne određuje terapiju.

Na primjer, bol nakon ranije liječenog zuba ne znači automatski da zub treba izvaditi. Endodontska hirurgija, uključujući apikotomiju, može u određenim slučajevima pomoći u očuvanju zuba kada upala ili infekcija perzistira u području oko vrha korijena.

Znači li oralna hirurgija uvijek vađenje zuba?

Ne. Oralna hirurgija ne znači automatski vađenje zuba. Neki hirurški zahvati upravo se rade kako bi se prirodni zub pokušao sačuvati.

Najbolji primjer je apikotomija.

Kod odgovarajuće indikacije uklanja se završni dio korijena i upaljeno ili inficirano tkivo oko njega, dok zub ostaje u vilici.

Zato je prije odluke važno odgovoriti na dva pitanja:

Može li se zub pouzdano sačuvati?

Ako može – koji tretman daje razumnu prognozu?

Tek nakon takve procjene odlučuje se između:

daljnjeg liječenja zuba
endodontske terapije ili ponovnog liječenja
apikotomije
vađenja
druge odgovarajuće terapije.

Koje oralno-hirurške zahvate radimo?

Vađenje zuba

Vađenje zuba radi se kada se nakon pregleda procijeni da zub nije moguće ili nije opravdano zadržati drugim terapijskim metodama.

Razlozi mogu uključivati teško oštećenje zuba, određene infekcije, kompleksnu anatomiju ili situaciju u kojoj je zub djelimično iznikao ili hirurški teško pristupačan.

Postoje:

Klasično vađenje

Kada je zub iznikao i može mu se adekvatno pristupiti bez potrebe za opsežnijim hirurškim pristupom.

Hirurško vađenje

Može biti potrebno kada je pristup zubu ili korijenu složeniji – primjerice kada zub nije potpuno iznikao, kada je slomljen ispod nivoa desni ili kada anatomija zahtijeva drugačiji pristup.

Apikotomija

Apikotomija ili resekcija vrha korijena je endodontsko-hirurški zahvat koji se može razmatrati kada upala ili infekcija perzistira oko vrha korijena nakon liječenja kanala i kada postoji mogućnost očuvanja zuba.

Tokom procedure pristupa se području oko korijena kroz desni, uklanja se zahvaćeno tkivo i završni dio korijena, a prema kliničkoj situaciji završetak kanala može se dodatno zatvoriti.

Cilj nije „vaditi korijen“.

Cilj je pokušati riješiti problem uz zadržavanje zuba u ustima.

Rezervišite termin

Zub boli – znači li to da ga treba izvaditi?

Ne nužno.

Bol može imati različite uzroke, a odluka o vađenju donosi se tek nakon pregleda i procjene mogućnosti očuvanja zuba.

Vađenje ili spašavanje zuba – kako se donosi odluka?

Kad god postoje realne terapijske opcije, prije vađenja treba procijeniti može li se zub funkcionalno sačuvati.

To ne znači da svaki zub treba sačuvati po svaku cijenu.

Neki zubi imaju vrlo nepovoljnu prognozu zbog:

količine preostale zdrave strukture
ozbiljnog prijeloma
položaja prijeloma
stanja korijena
potpornog tkiva i kosti
infekcije
drugih anatomskih i funkcionalnih razloga.

Kod drugih zuba postoji realna mogućnost liječenja.

Ako je problem unutar korijenskog kanala, može biti relevantna endodoncija.

Ako nakon endodontskog liječenja perzistira odgovarajuća promjena oko vrha korijena, može se razmatrati apikotomija. AAE navodi endodontsku hirurgiju upravo kao jednu od mogućnosti za očuvanje određenih zuba koji imaju problem nakon prethodnog liječenja kanala.

Kako znati može li se zub sačuvati?

To nije moguće pouzdano procijeniti samo prema boli ili prema tome koliko je zub vidljivo oštećen.

Pregled može uključivati:

razgovor o simptomima
klinički pregled zuba i okolnog tkiva
procjenu mobilnosti i preostale strukture zuba
procjenu postojećih restauracija
odgovarajuće radiografske snimke kada su indicirani
procjenu prethodnog endodontskog liječenja
odnos korijena prema okolnim strukturama
plan buduće restauracije zuba.

Tek kombinacija tih informacija daje odgovor na pitanje:

„Vrijedi li ovaj zub pokušati sačuvati?“

Kako izgleda pregled prije oralno-hirurškog zahvata?

Razgovor o problemu

Prvo se utvrđuje:

šta osjećate
koliko dugo simptomi traju
je li zub ranije liječen
postoji li otok
je li ranije korišten antibiotik
koje lijekove trenutno uzimate
postoje li relevantne bolesti ili alergije.

Anamneza i odgovarajuća preoperativna procjena važan su dio planiranja oralno-hirurškog zahvata.

Pregled

Procjenjuju se zub, desni i okolne strukture.

Kod problema vezanih za određeni zub važno je utvrditi:

koliko je zuba očuvano
kakvo je stanje korijena
postoji li upala
kakva je pristupačnost zuba
postoji li raniji endodontski tretman.

Dijagnostika

Prema potrebi se koriste odgovarajući dentalni snimci kako bi se procijenili korijen, kost i okolne anatomske strukture.

Ne zahtijeva svaki pacijent istu vrstu snimanja.

Dijagnostika se određuje prema konkretnom problemu.

Plan terapije

Tek nakon pregleda objašnjava se:

da li je hirurški zahvat potreban
koja procedura se predlaže
postoji li alternativa
može li se zub sačuvati
šta možete očekivati nakon procedure.

Da li oralna hirurgija boli?

Oralno-hirurški zahvati uobičajeno se izvode uz odgovarajuću anesteziju kako bi se bol tokom procedure kontrolisala. Ipak, pritisak, povlačenje ili druge senzacije tokom zahvata nisu isto što i bol, a nakon prestanka djelovanja anestezije mogu se javiti bolnost, osjetljivost ili otok.

Kod endodontske hirurgije lokalni anestetik se koristi kako bi postupak bio što ugodniji, dok su određeni stepen nelagode i otoka nakon zahvata očekivane moguće postoperativne reakcije.

Zato bih izbjegavao obećanje:

„oralna hirurgija je potpuno bezbolna.“

Preciznije je reći:

zahvat se planira uz odgovarajuću anesteziju i kontrolu nelagode, a iskustvo i oporavak razlikuju se od pacijenta do pacijenta.

Ako tokom procedure osjećate bol, važno je odmah to reći stomatologu.

Koliko traje oralno-hirurški zahvat?

Ne postoji jedno trajanje koje vrijedi za sve oralno-hirurške procedure.

Vrijeme zavisi od:

vrste zahvata
položaja zuba
anatomije korijena
pristupačnosti
postojanja ranijih tretmana
odnosa prema okolnim strukturama
individualne kliničke situacije.

Jednostavnije vađenje i hirurško vađenje nisu ista procedura.

Isto tako, apikotomija se ne može vremenski porediti sa klasičnom ekstrakcijom.

Nakon pregleda moguće je dati realniju procjenu za konkretan slučaj.

Lokalna anestezija kod oralne hirurgije

Kod mnogih dentoalveolarnih zahvata lokalna anestezija koristi se za privremeno uklanjanje osjeta boli u tretiranoj regiji.

Dok anestezija djeluje, područje može biti utrnulo.

Nakon prestanka njenog djelovanja može se javiti postoperativna osjetljivost ili bol, zavisno od vrste zahvata.

Prije procedure potrebno je navesti:

alergije
lijekove koje koristite
hronične bolesti
ranija iskustva sa anestezijom
druge relevantne zdravstvene informacije.

Koliko traje oporavak nakon oralne hirurgije?

Oporavak zavisi od vrste i opsega zahvata, područja koje je tretirano i individualnog odgovora organizma.

Nakon oralne hirurgije mogu se javiti:

bolnost
osjetljivost
otok
manja modrica
privremeno otežano žvakanje u tretiranoj regiji.

Nakon ekstrakcije bol se može očekivati kada lokalna anestezija prestane djelovati, a odgovarajuća postoperativna njega važna je za normalno zarastanje.

Kod nekoga je oporavak vrlo blag.

Kod drugog je potrebno više vremena.

Zato nije dobro svakom pacijentu unaprijed obećati:

„sutra ćete biti kao novi.“

Šta raditi nakon oralno-hirurškog zahvata?

Nakon procedure dobit ćete upute prilagođene konkretnom zahvatu. Te upute imaju prednost nad generičkim savjetima sa interneta.

Nakon vađenja zuba posebno je važno zaštititi krvni ugrušak koji se stvara u alveoli i omogućava normalan proces zarastanja.

ADA u svojim uputama nakon ekstrakcije, između ostalog, savjetuje izbjegavanje snažnog ispiranja usta, pušenja i korištenja slamke u ranom periodu nakon vađenja.

Ne treba:

snažno dirati ranu
pokušavati sami uklanjati ugrušak
samoinicijativno mijenjati propisanu terapiju
ignorisati simptome koji se pogoršavaju. –

Da li je otok nakon oralne hirurgije normalan?

Određeni stepen otoka može se pojaviti nakon hirurškog zahvata, ali intenzitet i trajanje zavise od procedure i pacijenta.

Otok sam po sebi ne znači automatski komplikaciju.

Međutim, ako se stanje umjesto postepenog smirivanja značajno pogoršava ili je praćeno drugim zabrinjavajućim simptomima, potrebno je kontaktirati ordinaciju.

Kod apikotomije AAE navodi mogućnost nelagode i blagog otoka tokom zarastanja nakon procedure.

Šta je suha alveola nakon vađenja zuba?

Suha alveola je bolna komplikacija koja se može pojaviti nekoliko dana nakon ekstrakcije kada normalni krvni ugrušak u alveoli nije očuvan ili se izgubi.

Jedan od tipičnih znakova je pojačavanje boli nekoliko dana nakon vađenja, umjesto očekivanog postepenog poboljšanja. Može se javiti i neugodan okus ili zadah.

Ako se bol nekoliko dana nakon vađenja naglo povećava, javite se stomatologu radi pregleda.

Nemojte pokušavati sami tretirati alveolu.

Kada se treba javiti stomatologu nakon zahvata?

Kontaktirajte ordinaciju ako imate simptom koji vas zabrinjava, a posebno ako:

bol postaje znatno jača umjesto slabija
razvije se izražen ili rastući otok
krvarenje se ne smiruje prema dobijenim uputama
pojave se znakovi infekcije
osjetljivost ili utrnulost djeluju neuobičajeno
nakon vađenja nekoliko dana kasnije razvijete jaku pulsirajuću bol.

Nagli problemi sa disanjem ili gutanjem zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Treba li antibiotik nakon oralne hirurgije?

Antibiotik nije nešto što pacijent treba samostalno započeti prije ili nakon zahvata.

Potreba za antibioticima zavisi od:

dijagnoze
vrste infekcije
zahvata
zdravstvenog stanja
drugih kliničkih faktora.

Ako je antibiotik potreban, terapiju propisuje stomatolog prema konkretnoj indikaciji.

Isto tako, prethodno korištenje antibiotika ne znači da je uzrok dentalnog problema definitivno riješen.

Ako postoji izvor problema u zubu ili okolnom tkivu, potrebno je procijeniti odgovarajuću dentalnu terapiju.

Imate dodatnih pitanja:

Vađenje zuba ili liječenje kanala?

Ako je zub moguće predvidivo sačuvati, prije vađenja treba razmotriti terapijske opcije za očuvanje prirodnog zuba.

Kod infekcije ili upale pulpe jedna od mogućnosti može biti endodontsko liječenje.

Ako je zub već endodontski liječen, ali problem perzistira, zavisno od situacije mogu se razmatrati:

ponovno endodontsko liječenje
endodontska hirurgija / apikotomija
vađenje.

AAE preporučuje razmatranje mogućnosti očuvanja prirodnog zuba prije ekstrakcije kada postoji odgovarajuća endodontska opcija.

Saznajte više o liječenju korijenskih kanala →

Apikotomija ili ponovno liječenje kanala?

Ne postoji odgovor koji vrijedi za svaki ranije liječeni zub.

Kod perzistentnog problema nakon endodontske terapije treba utvrditi:

zbog čega prethodni tretman nije dao željeni rezultat
je li ponovni pristup kanalima moguć
kakvo je stanje korijena
postoji li pukotina
koliko je zub restaurabilan
ima li apikotomija odgovarajuću indikaciju.

AAE navodi da se apikalna hirurgija može razmatrati kada nakon liječenja kanala perzistira upala ili infekcija oko završetka korijena.

To nije automatska „sljedeća faza“ nakon svakog neuspješnog endodontskog tretmana.

Apikotomija ili vađenje zuba?

Apikotomija ima smisla samo kada postoji realna mogućnost da se zub nakon zahvata funkcionalno sačuva.

Ako je zub:

ozbiljno frakturiran
nema dovoljno preostale strukture
ima nepovoljnu prognozu
nije moguće adekvatno restaurirati

vađenje može biti racionalnija opcija.

Ako je zub restaurabilan, funkcionalno vrijedan i problem odgovara indikaciji za endodontsku hirurgiju, apikotomija može ponuditi mogućnost očuvanja prirodnog zuba.

Detaljno o apikotomiji →

Šta se dešava nakon vađenja zuba?

Nakon ekstrakcije u alveoli se formira krvni ugrušak koji ima važnu ulogu u početnom zarastanju.

Zbog toga su postoperativne upute usmjerene na zaštitu područja u prvim fazama zarastanja.

Nakon što rana zacijeli, treba procijeniti i dugoročni plan – posebno ako je izvađen funkcionalno važan zub.

Zavisno od lokacije, zagriza i individualne situacije, jedna od mogućnosti za nadoknadu izgubljenog zuba može biti dentalni implantat.

To ipak nije automatski sljedeći korak za svakog pacijenta.

Saznajte više o zubnim implantima →

Oralna hirurgija i zubni implantati – kako su povezani?

Oralno-hirurške procedure i implantologija često se anatomski preklapaju, ali imaju različite ciljeve.

Vađenje zuba uklanja zub koji više nije moguće zadržati.

Implantat može kasnije služiti kao osnova za nadoknadu izgubljenog zuba kada postoje odgovarajući uslovi.

Zato odluka:

„zub vadimo“

i odluka:

„nakon toga stavljamo implantat“

nisu nužno jedna te ista odluka.

Svaki korak treba zasebno procijeniti.

Da li se svaki umnjak mora izvaditi?

Ne. Samo prisustvo umnjaka nije automatska indikacija za vađenje.

Kod trećih molara procjenjuju se njihov položaj, funkcija, mogućnost održavanja higijene, stanje okolnih tkiva i postojanje bolesti ili drugih problema.

AAOMS preporučuje aktivno kliničko i radiografsko praćenje trećih molara koji se ne uklanjaju, dok se vađenje razmatra kada postoji bolest ili značajan rizik povezan sa zubom.

Ako ordinacija Dr Ljevo radi hirurško vađenje umnjaka, ovo je tema koja zaslužuje zaseban detaljan page, a ne nekoliko rečenica na ovom parentu.

Da li se može vaditi zub kada postoji upala?

Prisustvo upale samo po sebi nije dovoljno da pacijent na osnovu interneta odluči kada i kako treba vaditi zub.

Stomatolog treba procijeniti:

izvor upale
lokalno stanje
mogućnost anestezije
opšte zdravstveno stanje
postoji li opcija očuvanja zuba
koji je odgovarajući trenutak i način terapije.

Zato je pregled važniji od univerzalnog pravila poput:

„upaljen zub se nikada ne vadi“

ili

„upaljen zub se uvijek odmah vadi“.

Šta ako je zub pukao ispod desni?

Zub koji je slomljen ispod nivoa desni može zahtijevati složeniju procjenu i ponekad hirurški pristup, ali dubina prijeloma sama po sebi ne govori da li zub mora biti izvađen.

Procjenjuje se: