Slomljen ili napuknut zub u Sarajevu – šta uraditi?

Šta uraditi ako vam se zub slomi?

Ako vam se odlomio ili napukao zub, pokušajte sačuvati odlomljeni dio ako ga možete pronaći i javite se stomatologu radi pregleda. Nemojte nastaviti žvakati tvrdu hranu na oštećenoj strani niti pokušavati sami lijepiti odlomljeni dio.

Do pregleda možete:

• isprati usta vodom i održavati područje čistim

• izbjegavati žvakanje na oštećenom zubu

• sačuvati pronađeni fragment zuba i ponijeti ga na pregled

• kod povrede i otoka spolja primijeniti hladan oblog

• javiti stomatologu ako osjećate bol, osjetljivost ili primijetite krvarenje.

Ako pronađete odlomljeni dio zuba, nemojte ga baciti. U određenim slučajevima stomatolog može procijeniti postoji li mogućnost njegovog ponovnog pričvršćivanja.

Ako uz povredu zuba postoji ozbiljna povreda lica ili vilice, obilno krvarenje koje se ne zaustavlja, otežano disanje ili gutanje, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Da li je slomljen zub hitan slučaj?

Slomljen zub nije uvijek medicinska hitnost, ali ga je preporučljivo pregledati što prije. Posebno je važno ne odgađati pregled ako imate jaču bol, otok, krvarenje, izrazitu osjetljivost ili je veći dio zuba odlomljen.

Mala okrhnutost cakline i duboka pukotina koja se proteže prema unutrašnjosti zuba nisu ista situacija.

Pregled je posebno važan ako:

• zub jako boli

• bol se javlja pri zagrizu ili nakon otpuštanja zagriza

• zub snažno reaguje na hladno ili toplo

• nedostaje veći dio zuba

• primjećujete pukotinu koja se proteže prema desnima

• pojavljuje se otok

• zub se počeo pomicati

• zub je pukao nakon jače povrede

• iz unutrašnjosti zuba se vidi crveno ili tamnije tkivo

• bol postaje jača umjesto da se smanjuje.

Nije potrebno čekati da se pojavi jaka zubobolja. Neka ozbiljnija oštećenja u početku mogu imati vrlo malo simptoma.

Može li se slomljen zub spasiti?

Mnogi slomljeni i napuknuti zubi mogu se restaurirati, ali mogućnost očuvanja zavisi od toga gdje se prijelom nalazi i koliko duboko se proteže. Što je oštećenje ograničenije na krunu zuba, obično postoji više restaurativnih mogućnosti.

Za odluku je posebno važno utvrditi:

• koliko prirodnog zubnog tkiva je ostalo

• da li je zahvaćena pulpa zuba

• da li se pukotina proteže ispod nivoa desni

• da li je zahvaćen korijen

• da li su dijelovi zuba stabilni

• postoji li karijes ili velika stara plomba

• kakvom je opterećenju zub izložen pri zagrizu.

Zbog toga se samo prema veličini vidljivog odlomljenog dijela ne može zaključiti šta zubu treba.

Ponekad mali komad koji je otpao otkrije mnogo veći problem ispod površine, dok se u drugim slučajevima vizuelno neugodno oštećenje može relativno konzervativno restaurirati.

Zašto zub može puknuti ili se odlomiti?

Zub može puknuti zbog direktne povrede, jakog opterećenja ili zato što je njegova struktura već oslabljena. Ponekad se više faktora kombinuje.

Mogući razlozi uključuju traumu, zagriz na vrlo tvrd predmet, veliku postojeću restauraciju, gubitak zubnog tkiva zbog karijesa ili dugotrajno jako opterećenje zuba.

Trauma

Pad, sportska povreda ili udarac u lice mogu uzrokovati odlamanje manjeg dijela zuba ili ozbiljniju frakturu.

Kod povrede prednjih zuba oštećenje je često odmah vidljivo, dok određene pukotine mogu biti mnogo manje očigledne.

Karijes

Karijes može postepeno uništavati zubnu strukturu i oslabiti dio zuba.

Ponekad pacijent tek nakon odlamanja dijela zuba primijeti koliko je defekt zapravo velik.

Ako sumnjate da je zub oslabljen karijesom, potrebno je procijeniti i sam uzrok oštećenja, a ne samo nadomjestiti odlomljeni dio.

Velika ili stara restauracija

Zub koji je ranije izgubio značajan dio svoje prirodne strukture može biti pod drugačijim opterećenjem nego potpuno intaktan zub.

Ako se odlomio dio zuba pored postojeće plombe, potrebno je procijeniti i stanje te restauracije i preostalog zubnog tkiva.

Jako opterećenje zuba

Tvrda hrana ili predmeti mogu izazvati prijelom, naročito ako je zub već oslabljen.

Stiskanje i škripanje zubima također mogu povećavati opterećenje kojem su zubi i restauracije izloženi.

Koja je razlika između okrnjenog, slomljenog i napuknutog zuba?

Oštećenja zuba mogu zahvatiti samo površinski dio cakline ili se protezati kroz dublja tkiva prema korijenu. Dubina i položaj oštećenja važniji su od samog naziva kojim ga pacijent opisuje.

Okrnjen zub

Okrnjen zub obično znači da je izgubljen manji dio njegove površine ili ivice.

Takva oštećenja često se viđaju na prednjim zubima, ali se mogu pojaviti i na stražnjim zubima.

Zavisno od obima defekta, moguće je razmotriti zaglađivanje manjeg nepravilnog ruba, kompozitnu restauraciju ili drugi odgovarajući postupak.

Odlomljen dio zuba

Kod odlomljenog zuba nedostaje vidljiv dio njegove strukture.

To se može dogoditi nakon traume, ali i kada pukne oslabljena kvržica stražnjeg zuba, ponekad uz veliku postojeću plombu.

Ako je pulpa ostala zdrava i postoji dovoljno stabilne zubne strukture, restaurativne mogućnosti razlikuju se od situacije u kojoj prijelom zahvata unutrašnjost zuba.

Napuknut zub

Kod napuknutog zuba postoji linija pukotine koja se može protezati iz površine zuba prema njegovoj unutrašnjosti i korijenu. Takva pukotina ponekad nije lako vidljiva golim okom.

Tipičan simptom može biti povremena bol pri žvakanju ili posebno pri otpuštanju pritiska nakon zagriza.

Moguća je i osjetljivost na hladno ili toplo, ali neki napuknuti zubi u početku nemaju jasne simptome.

Potpuno razdvojen zub

Ako je pukotina napredovala toliko da su nastala jasno odvojena i pomična segmenta zuba, mogućnosti očuvanja značajno su ograničenije.

Tada je potrebno precizno utvrditi položaj prijeloma i procijeniti može li se sačuvati zub ili eventualno njegov dio.

Vertikalna fraktura korijena

Vertikalna fraktura korijena počinje u području korijena i može dugo imati malo ili nespecifične simptome.

Ponekad se problem otkrije tek nakon pojave promjene na okolnoj desni ili kosti.

Kod sumnje na ovakvu frakturu potreban je detaljan stomatološki i, kada je indicirano, endodontski pregled.

Kako znam da li mi je zub napukao?

Napuknut zub ne mora uvijek imati vidljivu liniju pukotine. Jedan od karakterističnih simptoma je povremena oštra bol tokom žvakanja ili pri popuštanju pritiska nakon zagriza.

Mogući simptomi su:

• bol kada zagrizete na određeni zub

• bol pri otpuštanju zagriza

• povremena bol koju je teško tačno locirati

• osjetljivost na hladno ili toplo

• bol koja se pojavljuje i nestaje

• osjećaj nelagode pri određenom pokretu žvakanja.

Ali pukotina može postojati i bez tipičnih simptoma.

Zbog toga samostalno testiranje zuba kod kuće nije pouzdan način dijagnoze.

Slomljen zub ne boli – treba li ga ipak pregledati?

Da. Odsustvo bola ne znači da je zub neoštećen ili da se problem neće pogoršati. Neke manje frakture ne zahvataju pulpu i gotovo ne bole, dok određene dublje pukotine u početku također mogu imati malo simptoma.

Pregledom treba procijeniti:

• koliki dio zuba nedostaje

• gdje završava prijelom

• postoji li pukotina koja se nastavlja dalje

• u kakvom je stanju pulpa

• koliko je stabilna preostala struktura.

Posebno nije dobro nastaviti mjesecima normalno žvakati na zubu samo zato što trenutno ne boli.

Može li napuknut zub sam zarasti?

Ne. Pukotina u tvrdom zubnom tkivu ne zarasta na način na koji zarasta slomljena kost.

Cilj liječenja zato nije „čekati da pukotina zaraste“, nego utvrditi koliko se ona proteže i, kada je zub moguće sačuvati, zaštititi i restaurirati ga na odgovarajući način.

Vrlo površinske linije samo u caklini mogu imati drugačiji značaj od prave pukotine koja se proteže kroz dublju strukturu zuba.

Zato nije svaka vidljiva linija na zubu automatski ozbiljna fraktura.

Kako stomatolog pregledava slomljen ili napuknut zub?

Pregled ima za cilj utvrditi vrstu, položaj i dubinu oštećenja te stanje pulpe i korijena zuba. Dijagnostika se prilagođava konkretnom slučaju.

Stomatolog prvo razgovara sa pacijentom o tome:

• kada je problem nastao

• da li je prethodila trauma

• kada se javlja bol

• postoji li osjetljivost na temperaturu

• da li zub boli tokom žvakanja

• postoji li stara plomba ili ranije liječenje tog zuba.

Nakon toga slijedi klinički pregled.

Kod sumnje na pukotinu mogu biti korisni različiti testovi, uključujući pregled pod osvjetljenjem i povećanjem, testiranje zagriza, pregled desni oko zuba i druge kliničke postupke.

Kada je indicirano, koriste se i odgovarajući RTG snimci ili dodatna dijagnostika.

Važno je znati da sama pukotina nije uvijek jasno vidljiva na klasičnom RTG snimku. Dijagnoza se zato ne zasniva samo na jednoj fotografiji ili snimku, nego na kombinaciji simptoma, kliničkog nalaza i dodatne dijagnostike.

Kako se popravlja slomljen zub?

Ne postoji jedna metoda popravke koja odgovara svakom slomljenom zubu. Terapija može uključivati kompozitnu restauraciju, rekonstrukciju, krunicu ili endodontsko liječenje, a kod zuba koji se ne može sačuvati može biti potrebno vađenje.

Izbor zavisi od obima i dubine oštećenja.

Kompozitna plomba ili restauracija

Kod manjeg gubitka zubnog tkiva kompozitni materijal može se koristiti za direktnu obnovu izgubljenog dijela zuba.

Kompozit se može oblikovati direktno na zubu, što je posebno korisno kod određenih manjih prijeloma i okrnjenih dijelova.

Kod prednjih zuba važni su i:

• oblik

• proporcije

• boja

• prijelaz između prirodnog zuba i restauracije.

Kod stražnjih zuba dodatno je važno opterećenje kojem će restauracija biti izložena pri žvakanju.

Saznajte više o kompozitnim plombama i direktnim restauracijama u Sarajevu.

Rekonstrukcija većeg dijela zuba

Ako je izgubljen veći dio strukture, može biti potrebna opsežnija rekonstrukcija zuba umjesto jednostavne male plombe.

Plan rekonstrukcije zavisi od toga koliko stabilnog prirodnog zuba je ostalo i šta će biti konačna restauracija.

U određenim slučajevima rekonstrukcija može biti direktno konačno rješenje, dok u drugim predstavlja pripremu za indirektnu restauraciju ili zubnu krunicu.

Zubna krunica

Krunica može biti jedna od mogućnosti kada je zub značajno oslabljen ili mu je potrebno veće prekrivanje i zaštita od one koju pruža jednostavna direktna restauracija.

To se može razmatrati kod:

• većeg prijeloma

• odlomljene kvržice stražnjeg zuba

• velikog prethodnog gubitka strukture

• određenih napuknutih zuba

• zuba nakon endodontskog liječenja kada je takva zaštita indicirana.

Krunica ipak nije automatska terapija za svaki slomljen zub.

Saznajte više o zubnim krunicama u Sarajevu.

Liječenje korijenskih kanala

Ako pukotina ili prijelom dovede do nepovratnog oštećenja ili infekcije pulpe, može biti potrebno liječenje korijenskih kanala prije konačne restauracije zuba.

Na problem sa pulpom mogu upućivati simptomi poput:

• spontane ili jake zubobolje

• produžene reakcije na toplo ili hladno

• bola pri zagrizu

• otoka

• drugih znakova upale ili infekcije.

Simptomi sami nisu dovoljni za dijagnozu.

Stanje pulpe utvrđuje se pregledom i odgovarajućim testovima.

Saznajte više o endodonciji i liječenju korijenskih kanala u Sarajevu.

Kada je potrebno izvaditi slomljen zub?

Vađenje se razmatra kada je zub toliko oštećen da ga nije moguće predvidivo restaurirati i zadržati. Sama činjenica da je zub pukao ne znači automatski da ga treba izvaditi.

Problem može biti ozbiljniji kada se prijelom ili pukotina proteže duboko ispod nivoa desni ili kroz korijen, kada je zub potpuno razdvojen ili kada nema dovoljno stabilne strukture za odgovarajuću restauraciju.

Odluka se donosi nakon procjene konkretnog zuba.

Kada postoji realna mogućnost očuvanja prirodnog zuba, prvo se razmatraju odgovarajuće konzervativne, restaurativne i endodontske mogućnosti.

Saznajte više o vađenju zuba kada njegovo očuvanje nije moguće.

Plomba, krunica ili liječenje kanala – šta mi zapravo treba?

Vrsta tretmana zavisi prvenstveno od dubine oštećenja i količine preostalog zdravog zuba, a ne samo od toga koliko veliki komad se odlomio.

Kod manjeg defekta može biti dovoljna direktna kompozitna restauracija.

Kod većeg gubitka zubne strukture može se razmatrati rekonstrukcija ili krunica.

Ako je pulpa nepovratno oštećena ili inficirana, prije konačne restauracije može biti potrebno liječenje korijenskih kanala.

Ako se pukotina proteže toliko duboko da zub nije restaurabilan, može biti potrebno vađenje.

Zbog toga fotografija slomljenog zuba može pomoći da se objasni problem, ali ne može zamijeniti stomatološki pregled i dijagnozu.

Niste sigurni može li se zub popraviti?

To se često ne može procijeniti samo prema veličini odlomljenog dijela. Pregledom se utvrđuje koliko je strukture ostalo, da li je pulpa zahvaćena i koja restaurativna opcija ima smisla.

Dogovorite pregled

Šta ako pukne prednji zub?

Kod slomljenog prednjeg zuba cilj liječenja je, kada je to moguće, obnoviti izgubljenu strukturu uz očuvanje funkcije i što prirodniji oblik zuba.

Manje odlomljene ivice mogu se u određenim slučajevima obnoviti kompozitnim materijalom.

Kod većeg prijeloma potrebno je utvrditi:

• koliko se duboko oštećenje proteže

• da li je pulpa izložena ili oštećena

• da li se prijelom nastavlja ispod desni

• da li je korijen zuba povrijeđen.

Ako nakon traume pronađete odlomljeni fragment prirodnog zuba, sačuvajte ga i ponesite stomatologu.

Ponekad postoji mogućnost njegovog ponovnog pričvršćivanja, zavisno od stanja fragmenta i zuba.

Šta ako pukne kutnjak?

Kod stražnjih zuba često se odlama kvržica ili dio zuba koji je izložen velikim silama žvakanja. Terapija zavisi od veličine prijeloma i stabilnosti preostale strukture.

Ovakvo oštećenje može se pojaviti:

• uz veliku postojeću plombu

• na zubu oslabljenom karijesom

• nakon zagriza na tvrd predmet

• na zubu koji je dugo izložen velikom opterećenju.

Ako se odlomio dio kutnjaka, nije dobro samo izbjegavati taj zub i čekati da počne boljeti.

Potrebno je utvrditi da li je riječ o ograničenom prijelomu kvržice ili postoji dublja pukotina.

Slomio mi se zub pored stare plombe – šta to znači?

Odlamanje dijela zuba oko postojeće plombe može značiti da je preostalo prirodno zubno tkivo oslabljeno, ali sama situacija ne govori unaprijed koja je terapija potrebna.

Stomatolog treba procijeniti:

• stanje stare restauracije

• postoji li karijes uz nju

• koliko zubnog tkiva je izgubljeno

• postoji li pukotina

• može li se zub ponovo direktno restaurirati

• treba li zubu veći stepen zaštite.

Ponekad je moguće napraviti novu restauraciju, dok je kod većeg defekta potrebno razmotriti drugačiji pristup.

Šta ako se zub odlomio zbog karijesa?

Ako se zub odlomio zato što je karijes oslabio njegovu strukturu, potrebno je liječiti i karijes i nastali gubitak zubnog tkiva. Samo nadomještanje vidljivog odlomljenog dijela nije dovoljno ako ispod njega postoji aktivni problem.

Kod pregleda se procjenjuje koliko se karijes proširio i da li je pulpa još zdrava.

Ako postoji dovoljno zdrave strukture i pulpa nije nepovratno zahvaćena, zub se prema nalazu može restaurirati.

Kod dubljeg procesa može biti potrebno dodatno liječenje.

Saznajte više o liječenju karijesa u Sarajevu.

Može li napuknut zub imati normalan RTG snimak?

Da. Pukotina zuba ponekad nije direktno vidljiva na standardnom RTG snimku. Zato se dijagnoza ne postavlja samo na osnovu rendgenske slike.

Kod sumnje na pukotinu stomatolog uzima u obzir:

• simptome

• klinički izgled

• reakciju na zagriz

• stanje desni oko zuba

• testove pulpe

• nalaze dostupne dijagnostike.

U određenim situacijama mogu se koristiti i dodatne metode snimanja, ali njihov izbor zavisi od kliničke indikacije.

Da li se napuknut zub uvijek mora liječiti kanalski?

Ne. Sama pukotina ne znači automatski da je potrebno liječenje korijenskih kanala. Endodontski tretman postaje relevantan kada je pulpa zuba nepovratno oštećena ili inficirana.

Zub sa vitalnom i zdravom pulpom može imati drugačiji plan terapije od zuba kod kojeg je pukotina dovela do endodontskog problema.

Upravo zato je kod napuknutog zuba važno procijeniti i pukotinu i stanje unutrašnjosti zuba.

Da li se napuknut zub uvijek mora izvaditi?

Ne. Mnogi napuknuti zubi mogu se sačuvati. Mogućnost očuvanja zavisi prije svega od položaja i dubine pukotine.

Površnija pukotina koja se može odgovarajuće restaurirati nije ista situacija kao:

• duboka pukotina koja se proteže ispod desni

• potpuno razdvojen zub

• ozbiljna vertikalna fraktura korijena.

Zato se vađenje ne preporučuje samo na osnovu rečenice „zub je pukao“.

Prvo treba utvrditi da li je zub restaurabilan.

Šta se može desiti ako napuknut zub ne liječim?

Pukotina se ne može očekivati da sama zaraste, a određene pukotine mogu se vremenom širiti. Ako dođe do zahvatanja pulpe, mogu nastati bol, upala ili infekcija.

Što pukotina postane dublja, mogućnosti očuvanja zuba mogu postati ograničenije.

To ne znači da će se svaka površinska linija na caklini pretvoriti u ozbiljnu frakturu.

Ali ako postoji prava pukotina praćena simptomima ili gubitkom dijela zuba, pregled nije dobro nepotrebno odgađati.

Da li popravka slomljenog zuba boli?

Tretman se planira prema vrsti oštećenja, a lokalna anestezija može se primijeniti kada je potrebna. Iskustvo pacijenta zavisi od dubine prijeloma, stanja pulpe i procedure koja se izvodi.

Mali površinski defekt i zub sa dubokom frakturom i upaljenom pulpom nisu ista klinička situacija.

Ako je zub već bolan ili jako osjetljiv, recite stomatologu:

• šta izaziva bol

• koliko dugo bol traje

• da li boli pri zagrizu

• reaguje li na hladno ili toplo

• javlja li se bol spontano.

Te informacije mogu pomoći u dijagnostici.

Koliko traje popravka slomljenog zuba?

Vrijeme liječenja zavisi od vrste oštećenja i terapije koja je potrebna. Manja direktna restauracija može se završiti tokom jedne posjete, dok složenija rekonstrukcija, endodontsko liječenje ili izrada krunice uključuju drugačiji postupak.

Zbog toga nema jednog vremena koje važi za svaki slomljen zub.

Nakon pregleda moguće je preciznije objasniti:

• šta je oštećeno

• koja terapija je predložena

• koliko koraka može biti potrebno

• šta treba uraditi prije konačne restauracije.

Kako zaštititi zub od pucanja?

Nije moguće spriječiti svaku frakturu, ali se određeni faktori rizika mogu smanjiti.

Izbjegavajte korištenje zuba za otvaranje ambalaže i grickanje vrlo tvrdih predmeta poput leda.

Ako stišćete ili škripite zubima, razgovarajte sa stomatologom o tome da li postoje znakovi prekomjernog opterećenja i da li je potrebna odgovarajuća zaštita.

Kod kontaktnih sportova koristite odgovarajuću zaštitu za zube.

Redovni stomatološki pregledi također omogućavaju da se na vrijeme primijete veliki karijes, problematične restauracije ili drugi faktori koji mogu oslabiti zub.

Odlomio vam se ili napukao zub?

Nemojte čekati da se pojavi jaka bol kako biste saznali koliko je zub oštećen. Pregledom se može procijeniti da li je moguća restauracija i koja opcija je najprimjerenija stanju zuba.

Zakažite pregled

Slomljen ili napuknut zub u Sarajevu – Dr Ljevo

Ako vam se zub odlomio, pukao ili sumnjate na pukotinu, u stomatološkoj ordinaciji Dr Ljevo u Sarajevu može se uraditi pregled i procjena mogućnosti očuvanja zuba.

Cilj pregleda je odgovoriti na tri najvažnija pitanja:

Koliko je zub oštećen?
Potrebno je utvrditi da li je problem ograničen na manji dio krune ili se proteže dublje.

Da li je zahvaćena pulpa ili korijen?
To značajno utiče na vrstu terapije i prognozu zuba.

Koji je najmanje invazivan odgovarajući način da se zub restaurira?
Zavisno od nalaza, to može biti kompozitna restauracija, veća rekonstrukcija, krunica, endodontsko liječenje ili druga terapija.

Stomatološka ordinacija Dr Ljevo nalazi se u Sarajevu, na adresi Džemala Bijedića 160i.

Potrebna vam je procjena slomljenog zuba?

Dogovorite pregled kako bi se utvrdila vrsta oštećenja i mogućnosti očuvanja zuba.

Zakažite pregled