Oralna hirurgija i vađenje zuba u Sarajevu

Ne. Neki hirurški zahvati rade se upravo da bi se prirodni zub pokušao sačuvati, a najbolji primjer je apikotomija. Vađenje se razmatra tek kada zub nije moguće ili nije opravdano sačuvati.

Ne. Bol može imati različite uzroke, a odluka o vađenju donosi se tek nakon pregleda i procjene mogućnosti očuvanja zuba. Kod nekih zuba dovoljno je konzervativno liječenje, kod drugih endodoncija ili apikotomija.

Zahvati se izvode uz lokalnu anesteziju, koja kontroliše bol tokom procedure. Pritisak ili povlačenje tokom zahvata nisu isto što i bol. Kad anestezija prestane djelovati, mogu se javiti bolnost, osjetljivost i otok. Ako tokom zahvata osjetite bol, odmah recite stomatologu.

Ne postoji jedno trajanje za sve zahvate. Zavisi od vrste zahvata, položaja zuba, anatomije korijena i pristupačnosti. Klasično vađenje, hirurško vađenje i apikotomija se ne mogu vremenski porediti, a realniju procjenu dobijete nakon pregleda.

Zavisi od vrste i opsega zahvata, tretiranog područja i individualnog odgovora organizma. Kod nekoga je oporavak vrlo blag, a kod drugog traje duže. Nakon zahvata dobijate upute prilagođene vašem slučaju i one imaju prednost nad općim savjetima s interneta.

Zaštitite krvni ugrušak u alveoli. Izbjegavajte snažno ispiranje usta, pušenje i pijenje na slamku, a ne diranjte ranu i ne pokušavajte sami ukloniti ugrušak. Ne mijenjajte samoinicijativno propisanu terapiju i ne ignorišite simptome koji se pogoršavaju.

To je bolna komplikacija koja se može javiti nekoliko dana nakon vađenja, kada se normalan krvni ugrušak u alveoli ne sačuva ili izgubi. Tipičan znak je bol koja nekoliko dana nakon vađenja jača umjesto da slabi, a mogu se javiti i neugodan okus ili zadah. Javite se stomatologu radi pregleda i ne pokušavajte sami tretirati alveolu.

Određeni stepen otoka može se pojaviti nakon hirurškog zahvata, a intenzitet i trajanje zavise od procedure i pacijenta. Otok sam po sebi nije komplikacija. Ako se umjesto smirivanja značajno pogoršava ili je praćen drugim zabrinjavajućim simptomima, kontaktirajte ordinaciju.

Javite se ako bol postaje znatno jača umjesto slabija, otok raste, krvarenje se ne smiruje prema dobijenim uputama, pojave se znakovi infekcije ili neuobičajena utrnulost, ili ako nekoliko dana nakon vađenja razvijete jaku pulsirajuću bol. Problemi s disanjem ili gutanjem zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Antibiotik ne treba započinjati samostalno prije ili nakon zahvata. Potreba zavisi od dijagnoze, vrste infekcije, zahvata i zdravstvenog stanja, a ako je potreban, terapiju propisuje stomatolog. Ranije korišten antibiotik ne znači da je uzrok problema riješen, pa je potrebno procijeniti izvor u zubu ili okolnom tkivu.

Apikotomija ili resekcija vrha korijena je endodontsko-hirurški zahvat koji se može razmatrati kada upala ili infekcija oko vrha korijena ostaje i nakon liječenja kanala, a postoji mogućnost očuvanja zuba. Kroz desni se pristupa području oko korijena, uklanja se zahvaćeno tkivo i završni dio korijena, a zub ostaje u vilici.

Ne postoji odgovor koji važi za svaki ranije liječeni zub. Treba utvrditi zašto prethodni tretman nije dao rezultat, je li ponovni pristup kanalima moguć, kakvo je stanje korijena, postoji li pukotina i koliko je zub restaurabilan. Apikotomija nije automatska sljedeća faza nakon svakog neuspješnog liječenja kanala.

Apikotomija ima smisla samo kada postoji realna mogućnost da se zub nakon zahvata funkcionalno sačuva. Ako je zub ozbiljno slomljen, nema dovoljno preostale strukture, ima nepovoljnu prognozu ili se ne može adekvatno restaurirati, vađenje može biti racionalnija opcija.

Ne. Samo prisustvo umnjaka nije automatska indikacija za vađenje. Procjenjuju se njegov položaj, funkcija, mogućnost održavanja higijene, stanje okolnih tkiva i postojanje bolesti ili drugih problema. Umnjake koji se ne vade stomatolozi prate kliničkim i radiografskim kontrolama.

Prisustvo upale samo po sebi nije dovoljno da bi pacijent sam odlučio kada i kako vaditi zub. Stomatolog procjenjuje izvor upale, lokalno stanje, mogućnost anestezije, opće zdravstveno stanje, postoji li opcija očuvanja zuba te koji je odgovarajući trenutak i način terapije.

Zub slomljen ispod nivoa desni može zahtijevati složeniju procjenu i ponekad hirurški pristup, ali dubina prijeloma sama po sebi ne govori mora li se zub izvaditi. Procjenjuju se položaj prijeloma, stanje korijena, količina preostalog zdravog tkiva, stanje kosti i mogućnost restauracije. Ako se zub ne može predvidivo obnoviti, razmatra se vađenje.

Ne nužno. Odluka da se zub vadi i odluka da se kasnije ugradi implant nisu ista odluka i svaka se procjenjuje posebno. Zavisno od lokacije zuba, zagriza i individualne situacije, implant može biti jedna od mogućnosti za nadoknadu izgubljenog zuba.

Navedite sve lijekove koje koristite (posebno one koji utiču na zgrušavanje krvi), hronične bolesti, alergije, ranija iskustva s anestezijom i prethodne ili trenutne antibiotike. Ne prekidajte samoinicijativno propisanu terapiju. Ako je potrebno prilagođavanje, odluka se donosi u saradnji s odgovarajućim zdravstvenim stručnjakom.

Cijena zavisi od vrste zahvata (klasično vađenje, hirurško vađenje, apikotomija), položaja i stanja zuba te potrebne dijagnostike. Tačan iznos dobijete nakon pregleda, prije zahvata.